Održana diskusija na temu -Od inicijative do rješenja za zdrav zrak u Kantonu Sarajevo

Od inicijative do rješenja za zdrav zrak u Kantonu Sarajevo– naziv je javne diskusije koja je danas održana online u organizaciji Fondacije Heinrich Boell.

Cilj održavanja ove diskusije bio je približiti postojeće inicijative za poboljšanje kvalitete zraka u Kantonu Sarajevo, uočene probleme i rješenja.

Tokom diskuje, govorili su Zijada Krvavac, predstavnica Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, Elvis Hadžikadić, predstavnik UNDP-a BiH, Faruk Cerić, predstavnik Sarajevske regionalne razvojne agencije (SERDA) te Azrudin Husika, predstavnik Regional Education and Information Centre – REIC.

Problem zagađenja zraka u Sarajevu, posebno u zimskim mjesecima, prisutan je godinama, a kako potvrđuju izvještaji nadležnih institucija jedan od najvećih problema je grijanje, posebno individualnih objekata.

U cilju rješavanja ovog problema pokrenuto je niz aktivnosti od nadležnog ministarstva i međunarodnih organizacija, uz aktivan angažman lokalnih stručnjaka. Te aktivnosti su Strategija ograničenja čvrstih goriva u KS, Studija unaprjeđenja energetske efikasnosti u domaćinstvima socijalno ugroženih u KS, Model zamjene peći u KS, koje su izazvale veliko zanimanje javnosti, kazali su, između ostalog, učesnici  debate.

Zijada Krvavac, predstavnica Ministarstva prostornog uređenja, građenja i zaštite okoliša KS, predstavila je izmjene propisa na nivou KS vezane za zaštitu zraka.

– Veliki je broj aktivnosti koje Ministarstvo poduzima, koje u skladu sa svojim kapacitetima kontinuirano radimo. Mi provodimo aktivnosti koje se tiču strateških dokumenata, izmjene propisa. Trenutno mijenjamo Kantonalni akcioni plan zaštite okoliša (KEAP), donosimo Zeleni akcioni plan za KS – kazala je Krvavac.

Prema njenim riječima, u Kantonalnom planu zaštite okoliša, od 45 mjera već je realizirano ili je u završnoj fazi realizacije 30 mjera.

– Radimo na organizacionim pitanjima prije svega na osnivanju Centra za upravljanje kvalitetom zraka. Pored toga radimo na proširivanju monitoringa kvaliteta zraka i ono što je najbitnije i što će u najvećoj mjeri uticati na sve sfere života jeste smanjivanje emisija iz različitih sektora prije svega to je sektor grijanja, emisija iz privrede i emisija iz saobraćaja – kazala je Krvavac.

Prema njenim riječima, u KS-u je trenutno na snazi Odluka o zaštiti i poboljšanju kvaliteta zraka, koja je donesena na osnovu važećeg Zakon o zaštiti zraka FBiH.

– Ovu odluku smo u prethodnim godinama više puta mijenjali, a zadnju cjelovitu KS je donio 2016. godine.Za razliku od drugih kantona iskoristi smo mogućnost da strožije i detaljnije uredimo ovu materiju, s obzirom da imamo određene specifičnosti i imamo razlike u odnosu na druga područja u FBiH. Inače, intencija je da nakon donošenja novog federalnog zakon o zaštiti zraka i stvaranjem pravnog osnova za mogućnost donošenja zakona na kantonalnom nivou, mi Odluku koja je trenutna važeća, pretočimo u zakon tako da ovu materiju ubuduće cjelovito regulišemo kroz ovaj najveći pravni akt. Izmjene i dopune odluke je prihvatila Vlada KS i uputila ih Skupštini na donošenje – kazala je Krvavac.

Naglasila je da se radi o opsežnim promjenama koje KS priprema već godinu dana, a u pitanju je inkorporiranje rezultata urađenih u međuvremenu kroz različite studije, kao što je studija jačanja širenja daljinskog grijanja, studija o ventilacionim koridorima i metodologija za ocjenu zahvata uticaja na kvalitet zraka za nove zahvate u prostoru.

– Osim toga u izmjene i dopune odluke uvrstili smo odredbe koje se tiču kućnih ložišta i ograničenja emisija iz kućnih ložišta, prioritetna upotreba energenata u svrhu grijanja, obaveze prečišćavanja mirisa u ugostiteljskim objektima, preciziranje inspekcijskog nadzora. Zatim smo dopunili određe odredbe vezano za dimnjačarsku djelatnost, budući da ova djelatnost u KS nije regulisana na nivou posebnoga propisa, tako da ne bi bilo pravnog vakuma, u ovoj odluci o zaštiti zraka su unesene i odredbe koje se tiču ove djelatnosti za samu prevenciju i očuvanje kvaliteta zraka u KS – istakla je Krvavac.

Napomenula je das u postrožili uslove za korištenje i distribuciju uglja na način da su razdvojene vrijednosti za sadržaj sumbora, za mrki ugalj i lignit.

– Smanjili smo procenat sumpora sa 1 posto na na 0,6 posto za mrki ugalj, a za lignit manje od 0,2 posto. To praktično znači da samo bi dvije vrste uglja u KS mogle da se koriste i da se distribuiraju. Promijenili smo dokazivanje za distributere uglja o sadržaju sumpora, tako da će morati imati dokaze u vidu izvještaja ovlaštenih laboratorija za svaku pošiljku koja je na skladištu – kazala je.

Krvavac je istakla da je u toku i izrada strategije ograničavanja upotrebe čvrstoga goriva, za period 2021.-2031. godina.

– Važna izmjena je da prilikom izrade prostornih dokumenata regulacionih planova, izdavanja akata građenja, da je potrebno zadovoljiti listu prioritetnih energenata za grijanje, tako da ću ubuduće biti obaveza priključenje na centralno grijanje za sve nove objekte, tamo gde postoje tehničke mogućnosti i gde postoje raspoloživi kapaciteti Javnog preduzeća Toplane – pojasnila je Krvavac.

Naglasila je da je potrebno prvo uraditi stručnu elaboraciju a tek onda posezati za zakonskim i drugim riješenjima. 

– Što se tiče individualnih ložišta, u saradnji u saradnji sa UNDP-om, uz finansijsku pomoć Švedske ambasade, radi se strategija ograničena korištenja čvrstog goriva (period 2021.-2031.). Uskoro će biti i terenski obilasci, popisivanje svih objekata. To je strateška osnova da bi se mogle poduzimati mjere prema individualnim objektima i ložištima – kazala je. 

Prema njenim riječima, od 75.000 objekata u KS, 40 posto tih objekata koristi čvrsta goriva, oko 20.000 koristi kao energent ugalj a ostatak koristi najčešće ogrijevno drvo, pelet, brikete. Jedan broj koristi i lož ulje, a ima korištenja i električne energije. 

Krvac je istakla da su za rješavanje problema kvaliteta zraka u Kantonu Sarajevo potrebna ogromna finansijska sredstava koja se mjere u stotinama miliona KM. 

– Realiziraju projekat subvencioniranja prelaska odnosno zamjene običnih peći i kotlova sa cerificiranim pećima, mi smo sada izdvojili 550.000 KM, dakle to je samo pilot-projekat. Naša je procjena samo za subvencioniranje prelaska na kvalitetnije sisteme zagrijavanja treba oko 250 miliona KM – naglasila je Krvavac.

Prema njenim riječima, da bi u KS-u imali kvalilitetan zraka do nivoa graničnih vrijednosti, morali bismo emisije iz sistema za zagrijavanje smanjiti za 90 posto, a emisije iz saobraćaja 30-40 posto.

– Treba nam odgovornost sviju, jer i Zakon o zaštiti zraka FBiH kaže da smo svi odgovorni od Federacije, kantona, općina, drugih sektora jer je ovo multisektorska oblast. Mi nažalost u KS još uvijek nemamo adekvatan odnos općina što se tiče njihovih obaveza a isključivo se nadležne za planiranje, jer planiranje i način na koji se koristi prostor kao najznačajniji resursi u konačnici vrlo negativno djeluje na kvalitet zraka – zaključila je Krvavac.

(Izvor:FENA)