Na današnji dan 1979.godine u Sarajevu zapaljena prva baklja prirodnog gasa
U okviru ovog projekta, 08.05.1975. godine osnovano je i preduzeće Sarajevogas koje je tada kao pravni subjekt trebalo da obavi funkciju investitora i nosioca kreditnih obaveza, a nakon izgradnje da preuzme obaveze kupovine, prodaje, transporta i distribucije prirodnog gasa, kao i održavanje i upravljanje gasnim sistemom. Realizaciji ovog značajnog projekta pristupilo se nakon što je 60-tih godina zbog snažnog industrijskog razvoja grada, ali i ubrzane urbanizacije, Sarajevo bilo suočeno sa zagađenošću zraka koja je kao posljedicu imala povećanje smrtnosti i hronične bolesti disajnih organa stanovništva. Zbog alarmantne situacije, provedena su stručna istraživanja koja su i pokazala da se zagađenje koje nastaje zbog nepotpunog sagorijevanja goriva koja su se koristila za grijanje, a sadržavala su mnogo sumpora, može smanjiti isključivo korištenjem prirodnog gasa umjesto uglja i tečnih goriva u kotlovnicama i individualnim ložištima. Ovo rješenje usvojila je i Međunarodna banka za obnovu i razvoj u Washingtonu, donoseći odluku, prvu takve vrste u tom periodu, da učestvuje značajnim sredstvima u finansiranju izgradnje gasnog sistema grada Sarajeva, u čemu je posebnu ulogu imao Emerik Blum, bivši direktor Energoinvesta i gradonačelnik Sarajeva. Kredit od 27 miliona USD je postao operativan 1977.godine, a godinu poslije, počela je izgradnja gasnog sistema grada Sarajeva.
Infrastrukturni dio gasnog sistema završen je čak 16 mjeseci prije roka ugovorenog sa Svjetskom bankom: za 11 mjeseci izgrađen je 117 km dugačak gasovod Zvornik- Sarajevo. Realizacijom projekta, cilj je ostvaren. Smanjena je emisija sumpordioksida, čađi i azotnih oksida ali je postignut još jedan efekat koji tada nije uziman u razmatranje – smanjenje emisije ugljen dioksida (CO2), jednog od najvažnijih stakleničkih gasova koji doprinosi globalnom zagrijavanju. Zbog svega navedenog, poboljšan je ukupni kvalitet života stanovnika grada, te je Sarajevo postalo ekološki čišći grad.
Međutim, različiti događaji i okolnosti posljednjih godina su se značajno izmijenili, a rezultat je alarmantna zagađenost zraka koja ugrožava zdravlje i živote građana Kantona Sarajevo, čemu svjedočimo u poslijeratnom periodu.
Stanovnici Sarajeva, posebno u periodu kada je cijena gasa bila povećana, masovno su za zagrijavanje počeli koristiti drva, ugalj, i druga neekološka goriva.
Stabilizacijom cijene, stvoreni su uslovi za povećanje broja korisnika prirodnog gasa. U ovom trenutku, nešto više od 20.000 domaćinstava imaju mogućnost da koristi gas (izgrađena distributivna gasna mreže, stvoreni preduslovi za priključak), ali i dalje koriste druge načine za zagrijavanje. Situacija postaje sve alarmantnija. Povećanje koncentracija zagađujućih materija u zraku utiče na zdravlje stanovnika u Kantonu Sarajevo.
Izvještaji sarajevskih bolnica iz perioda prije upotrebe prirodnog gasa su pokazali da loš zrak utiče i na povećanja oboljenja respiratornih organa, sa plućnim komplikacijama, hroničnim i akutnim bronhitisom, upalom pluća, astmom i sl. Stoga, ukoliko društvena zajednica ne poduzme konkretne mjere, prije svega na popularizaciji prirodnog gasa kao ekološki najprihvatljivijeg energenta, slike Sarajeva će sve više podsjećati na one iz 1974.godine, kada su svakodnevno objavljivani alarmantni podaci iz Zavoda za zdravstvenu zaštitu o koncentracijama čađi i sumpordioksida. Iako se posljednjih godina provodi projekat subvenciniranja priključaka na gasnu mrežu koji se finansira iz budžeta Kantona Sarajevo, činjenica je da su neophodna veća ulaganja i izdvajanja, kako bi grad Sarajevo konačno postao ekološki čist grad. Vlada Kantona Sarajevo najavila je i izradu „Strategije ograničenja korištenja uglja i ostalih čvrstih goriva u Kantonu Sarajevo u periodu 2021–2031.“. Izrada ove strategije, koja će biti rađena u saradnji sa UNDP, između ostalog, predviđa izračunavanje ukupnih emisija i uticaja na kvalitet zraka svih individualnih ložišta na čvrsta goriva, kontrolu i certifikaciju peći i goriva koja se koriste u KS, analizu izloženosti stanovništva, te unapređenje i izmjene zakonske regulative u cilju poboljšanja kvaliteta zraka u KS. Na osnovu analiza biće predložen set mjera, a uzimat će se u obzir iskustva i najbolje prakse zemalja EU, ali i lokalne prilike i mogućnosti.
U konačnici, ova strategija će dati jasne pravce djelovanja, potrebne aktivnosti i sredstva, kako bi se sistemski riješili problemi zagađenja u zimskom periodu uzrokovani emisijama iz individualnih ložišta. Nadamo se da je ovo samo prvi konkretni korak u sistemskom rješavanju pitanja zagađenja u Kantonu Sarajevo.
