Đugum: Snažno podržavamo donošenje Zakona o gasu koji će regulisati tržište prirodnog gasa u FBiH
Nacionalni energetsko klimatski plan BiH je razmatrao ulogu prirodnog gasa gasom i to kroz dio sigurnosti snabdijevanja i tržišta gasa, a sve je to uobličeno u dimenziju koja se zove “Energetska sigurnost” i “Energetsko tržište”, poručeno je na panelu “Energetskog samita” u Neumu na temu “Sigurnost snabdijevanja prirodnim gasom-preduslov za povećanje potrošnje”.
Jedan od panelista bio je i dr.Adnan Đugum, izvršni direktor za tehničke poslove KJKP “Sarajevogas” d.o.o Sarajevo koji je istakao da je sezona grijanja 2021/2022 razotkrila sve, kako je rekao, slabosti gasnog tržišta. “Desila se jedna promjena, došlo je do konačnog razdvajanja između snabdjevača i transportera, a prešli smo i na Turski tok snabdjevanja prirodnim gasom. Sezonu je obilježilo i višestruko povećanje cijene gasa. Mi smo imali već u dva navrata povećanje cijene i očekujemo novo od 1.04.2022.godine. A cijena je važna za naše korisnike čiji životni standard ne može podnijeti, pa ja bih rekao, strašne cijene na tržištu gasa. Sreća je pa imamo dugoročne ugovore sa dobavljačima iz Rusije pa je naša cijena relativno povoljna, ali važno je naglasiti i da je Vlada Kantona Sarajevo subvencionirala dio cijene prirodnog gasa pa su naši kupci ostali na distributivnoj mreži, što je posebno značajno za Sarajevo jer je gas najčistiji energent”, istakao je Đugum.
“Drugi aspekt koji je razotkrio slabost sistema je ovaj događaj sa eksplozijom na gasovodu u Bugarskoj kada smo imali potpuni prekid isporuke. To je bio ogroman izazov za Sarajevogas, jer smo morali brzo reagovati i zatvoriti sve velike potrošače kako bi zaštitili domaćinstva. Uz malo sreće i dodatne količine koje je naš snabdjevač Energoinvest nabavio, mi smo uspjeli prebroditi tu krizu. A da je potrajala, trebalo bi nam više mjeseci da sve potrošače vratimo na gasni sistem, jer mi bi po tehničkim pravilima po kojima radimo, a to su njemačka pravila, morali prije ponovnog puštanja pregledati unutrašnju gasnu instalaciju svih domaćinstava u Kantonu Sarajevo”, podsjetio je izvršni direktor Sarajevogasa.
“Treći karakteristični događaj a koji se veže za prelazak na Turski tok, jeste ograničenje dnevnih količina gasa koje su na raspolaganju, a to je 950.000 sm3 dnevno, što nije dovoljno za Kanton Sarajevo kada se temperature spuštaju ispod 0 stepeni. To smo najbolje vidjeli u januaru, kada su Toplane i veliki potrošači prelazili na korištenje alternativnih goriva. Tu se pokazao nedostatak još jedne alternativne konekcije, da možemo iz više izvora nabaviti gas, ali i skladišta gasa. Mi da smo imali skladište kapaciteta 3 miliona kubika u ovoj sezoni, mogli bi prevazići sve navedene probleme“, naglasio je Đugum. Istakao je i da podržava donošenje Zakona o gasu, jer je ova oblast trenutno regulisana privremenom Uredbom koja je na snazi već 15 godina. Zakon bi omogućio fleksibilnost prilikom nabavke gasa, a nova konekcija bi uticala na povećanje sigurnosti gasnog sistema, poručio je izvršni direktor Sarajevogasa, najvećeg distributera prirodnog gasa u FBiH.
“Trenutno stanje kada je u pitanju prirodni gas u BiH je takvo da ga uvozimo u stopostotnom procentu, nemamo domaće proizvodnje i trenutno imamo samo jedan izvor snabdijevanju, a to je ruski gas koji u BiH ulazi iz Srbije pritom sigurnost snabdijevanja ocjenjena je nekom najnižom ocjenom”, kazala je Aida Haračić, stručni savjetnik za strateško planiranje i razvoj politike gasa i nafte, dodajući da je naš jedini gasovod star preko 40 godina i da to samo po sebi govori o sigurnosti snabdijevanja gasom u BiH.
Haračić je naglasila da je potrebno poduzeti određene mjere kako bi prevazišli takvo stanje, pa je rješenje pronađeno u dodatnom proširenju izvora i pravaca snabdijevanja, te je potrebno nastojati održati funkcionalnim gasovod koji se trenutno koristi.
“Trenutno se rade istraživanja na području sjeverne Bosne na nalazištima nafte i prirodnog gasa i ukoliko ta istraživanja pokažu da je rentabilna ekspolatacija te nafte onda možda u nekoj budućnosti možemo očekivati da to više ne bude zavisnost sto posto od uvoza”, poručila je.
Belma Filipović, šefica direkcije za razvoj iz BH Gasa je kazala da se nalazimo u veoma specifičnim i izazovnim okolnostima, ali da upravo ove izazovne prilike predstavljaju šansu da se fokus vrati na značaj proširenja izvora snabdijevanja i da se omogući prustup novim izvorima snabdijevanja.
“Mi u BH Gasu radimo na novim razvojnim projektima i svi naši razvojni projekti su potpuno usklađeni sa državnom energetskom strategijom”, naglasila je Filipović.
Direktor preduzeća “Gas – res” Ljubo Glamočić je istakao da proces dekarbonizacije zahtijeva i razmatranje i učešće gasa kao prelaznog energenta, koji je Evropska komisija odredila.
“Za očekivati je da u tom postupku, pored svih aktivnosti koje se vode kroz korišćenje obnovljivih izvora energije, i gas zauzme svoje mjesto, jer on kao energent ima daleko manju emisiju štetnih gasova u odnosu na fosilna i ostala goriva”, rekao je Glamočić.
Energetski samit u Neumu završen je danas. Okupio je oko 550 učesnika iz BiH i inostranstva, realizovan je uz međusobnu saradnju USAID-a, UNDP-a, GIZ-a, Delegacije EU u BiH i Britanske ambasade u BiH, pod pokroviteljstvom Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa u Savjetu ministara, Regulatorne komisije za električnu energiju BiH /DERK/, Regulatorne komisije za energetiku Republike Srpske /RERS/ i Regulatorne komisije za energiju Federacije BiH.
(Fotografija:energetikars.com)